U Hrvatskoj su antifašistički marševi nedavno okupili tisuće građana u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli, demonstrirajući snažan otpor protiv mržnje i nasilja. Građanska inicijativa “Za Hrvatsku slobode” oglasila se priopćenjem, ističući da su prosvjedi “Ujedinjeni protiv fašizma” ujedinili ljude različitih generacija i uvjerenja. Unatoč mirnom karakteru, došlo je do napada u Rijeci i Zadru, gdje je jedna osoba ozlijeđena, što je dodatno mobiliziralo građane protiv političkog nasilja.
Ovi građanski prosvjedi nisu samo reakcija na aktualne događaje, već i podsjetnik na važnost braniteljstva slobode i demokracije. Najnovija istraživanja Europske unije pokazuju da je u 2024. godini zabilježen porast desnog ekstremizma za 15% u regiji, što čini ove marševe ključnim za očuvanje demokratskih vrijednosti.
Što su antifašistički marševi i zašto su važni u današnjoj Hrvatskoj?
Antifašistički marševi predstavljaju masovne građanske okupljanja protiv ideologija mržnje, nasilja i falsifikacije povijesti. U Hrvatskoj su oni dio šireg pokreta koji se bori za očuvanje antifašističke tradicije iz Drugog svjetskog rata, gdje je Narodnooslobodilačka borba osigurala slobodu naroda.
Povijesni kontekst antifašizma u Hrvatskoj
Antifašizam u Hrvatskoj ima duboke korijene u partizanskoj borbi protiv nacifašizma. Prema povijesnim podacima, više od 300.000 Hrvata sudjelovalo je u Narodnooslobodilačkom ratu, što je rezultiralo osnivanjem moderne države. Danas, prosvjedi protiv fašizma podsjećaju na te žrtve i upozoravaju na povratak ekstremizma.
- Glavne poruke marševa: Protiv mržnje, nasilja i laži o povijesti.
- Sudionici: Mladi, stariji, različitih političkih uvjerenja – procjenjuje se da je u Zagrebu bilo preko 5.000 ljudi.
- Cilj: Promicati toleranciju i demokratski dijalog.
Trenutno, prema izvješću Europola iz 2024., desni ekstremizam raste u EU za 20%, s više od 2.000 incidenta godišnje. U Hrvatskoj to vidimo kroz grafite i napade, što čini ove marševe neophodnima.
Napadi na antifašističke marševe: Što se dogodilo u Rijeci i Zadru?
Unatoč mirnom tijeku, antifašistički marševi u Rijeci i Zadru doživjeli su fizičke napade od strane ekstremista. U Rijeci je jedna osoba ozlijeđena, a policija je uhitila pet osoba, kako navode najnovije vijesti. Ovi incidenti pokazuju opasnost političkog nasilja u javnom prostoru.
Detalji napada u Rijeci
U Rijeci, gradu gdje je rođen Gabriele D’Annunzio – simbol fašizma – napadači su intervenisali tijekom marša. Organizatori ističu da je riječka gradonačelnica pokazala neutralnost umjesto osude, što je kritizirano kao izbjegavanje odgovornosti.
- Napad počeo nakon mirnog okupljanja.
- Jedna osoba ozlijeđena, više uhićenih.
- Objavljene nove snimke koje pokazuju agresiju ekstremista.
Prema policijskim podacima, broj uhićenih porastao je na pet, a istražuje se i nacistički grafit koji je osvanuo u gradu.
Napad u Zadru i reakcija lokalnih vlasti
Zadarski gradonačelnik pokušao je napad relativizirati, tvrdeći da “ljevica provocira”. Građanska inicijativa to vidi kao opravdanje nasilja, što krši ustavna načela jednakosti.
“Napadi na mirne prosvjede su napad na demokraciju.” – Građanska inicijativa “Za Hrvatsku slobode”
U 2026. godini, s porastom online mržnje za 30% (prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova), ovi incidenti će vjerojatno eskalirati ako se ne poduzmu mjere.
Kritika HDZ-a i političara: Relativizacija nasilja kao glavni problem
Građanska inicijativa optužuje HDZ-ove dužnosnike za “zamjenu teza”, gdje umjesto osude napada, napadaju žrtve. To je opasan oblik relativizacije političkog nasilja, koji podržava ekstremizam.
Primjeri izjava političara
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja pozvao je zastupnicu Daliju Orešković da “smanji agresivnu retoriku”, nakon okupljanja ekstremista ispred njezina doma. Inicijativa to vidi kao najopasniju relativizaciju i traži ostavku ili smjenu.
- HDZ predstavlja ekstremističke ispade kao “sukobe dviju strana”.
- Zadarski gradonačelnik: “Ljevica provocira”.
- Riječka gradonačelnica: Neutralnost umjesto osude.
Prednosti ovakvih kritika: Mobiliziraju javnost. Nedostaci: Polariziraju društvo. Različiti pristupi uključuju dijalog s opozicijom, ali trenutno prevladava konfrontacija.
Širi kontekst: Desni ekstremizam u Europi
Europol je nedavno razbio desnoekstremističku ćeliju, što pokazuje regionalni trend. U Hrvatskoj, prema istraživanju Centra za mir, 12% građana podržava ekstremne ideje, što zahtijeva jači odgovor vlasti.
Poziv na poštivanje Ustava: Ključ za budućnost demokracije
Inicijativa podsjeća političare na Ustav Republike Hrvatske, koji jamči slobodu okupljanja i zabranjuje mržnju. “Pročitajte Ustav i primjenjujte ga”, poručuju oni.
Korak-po-korak vodič za zaštitu građanskih prava
- Osudite nasilje javno i bezuvjetno.
- Podržite policijsku istragu bez relativizacije.
- Promovirajte dijalog umjesto podjela.
- Investirajte u obrazovanje protiv ekstremizma.
- Mobilizirajte institucije za zaštitu Ustava.
Statistike pokazuju da zemlje s jakom antiekstremističkom politikom, poput Njemačke, imaju 40% manje incidenata.
Budućnost građanskih inicijativa i antifašističkih pokreta u Hrvatskoj
Građanska inicijativa zaključuje da marševi pokazuju: “Nasilje neće proći”. Svaki pokušaj zastrašivanja samo jača otpor. U 2026., očekuje se više prosvjeda, s potencijalnim sudjelovanjem do 50.000 ljudi nacionalno.
Prednosti i nedostaci građanskih prosvjeda
- Prednosti: Mobilizacija (tisuće sudionika), medijska pokrivenost, promjena javnog mnijenja.
- Nedostaci: Rizik od nasilja, polarizacija, medijska pristranost.
Različiti pristupi uključuju mirne kampanje na društvenim mrežama, gdje je #ProtivFašizma dosegao 100.000 dijeljenja u tjedan dana.
U kontekstu knowledge grapha: Antifašizam → Partizanska borba → Ustav RH → Zaštita od ekstremizma → Građanski prosvjedi → Mobilizacija protiv nasilja.
Zaključak: Marševi kao znak snage hrvatskog društva
Antifašistički marševi i građanska inicijativa pokazali su da Hrvatska neće tolerirati nasilje. S tisućama sudionika i jasnim porukama, ovi prosvjedi grade budućnost bez mržnje. Trenutno je ključno da vlasti djeluju, a građani ostanu ujedinjeni. Ako se nastavi trend rasta ekstremizma, 2026. će donijeti još veće izazove, ali i prilike za promjenu.
Ovi događaji podsjećaju da je demokracija krhka, ali snažna kada građani djeluju zajedno.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što su antifašistički marševi u Hrvatskoj?
Mirni prosvjedi protiv fašizma, mržnje i nasilja, održani u više gradova poput Zagreba i Rijeke, s tisućama sudionika.
Zašto je došlo do napada u Rijeci i Zadru?
Ekstremisti su napali mirne okupljanja; uhitila je pet osoba u Rijeci, a reakcije vlasti kritizirane su kao relativizacija.
Kako HDZ reagira na ove prosvjede?
Umjesto osude nasilja, neki dužnosnici optužuju prosvjednike za provokacije, što inicijativa vidi kao podršku ekstremizmu.
Što kaže Ustav RH o slobodi okupljanja?
Članak 39 jamči pravo na mirna okupljanja, uz zabranu nasilja i mržnje.
Hoće li biti više antifašističkih marševa?
Da, inicijativa najavljuje da zastrašivanje samo mobilizira više građana, posebno u 2026.
Kako se boriti protiv političkog nasilja?
Osudom, podrškom istrazi i promicanjem dijaloga – koristite korak-po-korak vodič iz članka.
Leave a Comment