Mirta Matić, kandidatkinja predsjednika Republike Zorana Milanovića za položaj predsjednice Vrhovnog suda Hrvatske, suočila se s kontroverzama tijekom saslušanja pred saborskim Odborom za pravosuđe. Kao iskusna sutkinja Visokog trgovačkog suda, ona je energično demantirala optužbe o navodnom curenju informacija iz istrage. U ovom članku detaljno analiziramo njene odgovore, program rada i širi kontekst kandidature za predsjednicu Vrhovnog suda, uz usporedbu s drugim kandidatima i ključnim izazovima hrvatskog pravosuđa.
Što se dogodilo na saslušanju kandidata za predsjednicu Vrhovnog suda?
Saborski Odbor za pravosuđe saslušao je u ponedjeljak troje kandidata za položaj predsjednice Vrhovnog suda, uključujući Mirtu Matić kao glavnu Milanovićevu kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda. Sjednica je bila burna, posebno zbog medijskih navoda o Matićevoj navodnoj umiješanosti u curenje podataka iz istrage. Predsjednik odbora Nikola Grmoja (Most) direktno je postavio pitanja o tim optužbama.
Ključne optužbe protiv Mirte Matić tijekom saslušanja
Medijski portali izvještavali su da je Mirta Matić, kao sutkinja, kontaktirala sestru svog bivšeg supruga Tomislava Ricova kako bi je obavijestila o policijskim mjerama prema njemu. Pitalo se također o korištenju mobitela na ime Ricove tvrtke i razgovorima s drugim sudionicima istrage. Ove tvrdnje dovele su u pitanje njenu etiku i podobnost za predsjednicu Vrhovnog suda.
- Prva optužba: Kontakt s osobom povezanom s istraženom osobom.
- Druga optužba: Korištenje poslovnog mobitela bivšeg supruga.
- Treća optužba: Razgovori o detaljima istrage s vanjskim osobama.
Ove navode Grmoja je detaljno istražio, tražeći potvrdu ili demantiranje. Situacija je ilustrirala kako medijski pritisak može utjecati na proces odabira kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda.
Energičan odgovor Mirte Matić na optužbe
Mirta Matić odbila je sve optužbe, ističući da protiv nje nikad nije vođen kazneni ili etički postupak. “Postala sam optuženik bez optužnice i osuđenik bez presude”, rekla je javno demantirajući navode. Pozvala je na deklasifikaciju svih transkripata i iskaza, naglašavajući da nema što skrivati.
“U cijelom mom životu nema ničega nemoralnog ni neetičnog. Iznesite sve moje razgovore – imam dozvolu za to.”
Odgovorila je da su svi detalji u predmetu i da ne može komentirati bez narušavanja postupka. Ova reakcija pokazala je njenu samopouzdanost i fokus na pravnim principima, ključnim za ulogu predsjednice Vrhovnog suda.
Program rada Mirte Matić: Ključni prioriteti za Vrhovni sud
Mirta Matić, s 25 godina iskustva kao sutkinja, predstavila je viziju reformi usmjerenu na efikasnost i transparentnost. Posljednjih 14 godina radi na Visokom trgovačkom sudu, a prije toga 11 godina u Zagrebu. Iako nije vodila sudsku upravu, ističe uspjeh u smanjenju zaostataka od 2015. godine.
Triju glavnih problema hrvatskog pravosuđa prema Matić
- Predugo trajanje postupaka: Prosečno 2-3 godine po predmetu, što umanjuje povjerenje građana.
- Veliki zaostaci: Vrhovni sud ima manje neriješenih slučajeva nego prije, ali još uvijek preko 10.000 u 2024. godini.
- Neujednačena sudska praksa: Različita tumačenja zakona dovode do pravne nesigurnosti.
Najnovija izvješća za 2024. pokazuju napredak Vrhovnog suda zahvaljujući ispomoći sudaca s nižih sudova. Međutim, Matić kritizira zanemarivanje ujednačavanja prakse.
Kako Matić planira rješavati sukobe interesa?
Na pitanje HDZ-ovog Ante Babića, Matić je rekla da bi u slučaju sukoba tražila izuzeće, kao i dosad u 17 godina karijere. Ne vidi razloge za promjenu pristupa. Ovo pokazuje dosljednost, ali kritičari ističu potrebu za strožim pravilima u budućnosti.
- Prednosti njezina pristupa: Iskustvo u praksi, fokus na transparentnost.
- Nedostaci: Nedostatak upravnog iskustva u vođenju suda.
U 2026. godini, prema njezinim planovima, sudovi će biti otvoreniji medijima za predmete javnog interesa, bez obrambenog stava.
Aleksandra Maganić: Alternativna kandidatkinja i kritike neovisnosti pravosuđa
Profesorica Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu također je kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Ona ističe lošu percepciju neovisnosti pravosuđa – samo 28% građana u Hrvatskoj smatra sudove neovisnima, nasuprot 55% u Sloveniji.
Planovi Maganić za poboljšanje percepcije neovisnosti
Maganić predlaže redovita ispitivanja svake dvije godine među građanima, sucima i službenicima, slično Sloveniji. Cilj je identificirati neuralgične točke i otkloniti ih. Ovo bi moglo podići povjerenje za 10-15% u prve dvije godine, prema sličnim reformama u regiji.
Pravna nesigurnost građana glavni je problem – čekanje 5-7 godina na presudu dovodi do frustracija. Sudbe mora fokusirati na stvarne probleme građana.
Kontroverze oko slučajeva švicarskog franka
Udruga Frank kritizirala je Maganić da štiti banke. Ona odbija to, optužujući pokojnog predsjednika Dobronića za procesnu grešku – saslušao je 10 svjedoka iz Franaka, ali nijednog bankara. Ovo pokazuje različite perspektive u pristupu pravdi.
- Prednosti Maganić: Akademsko znanje, fokus na odgovornost suca.
- Nedostaci: Kontroverzni stavovi u financijskim sporovima.
Izazovi hrvatskog pravosuđa: Statistike i reforme
Trenutno, hrvatsko pravosuđe suočava se s ozbiljnim problemima. Prema Eurobarometru 2024., samo 28% građana vjeruje u neovisnost sudova, dok je prosječno trajanje postupaka 800 dana na prvostepenom sudu.
Kako smanjiti zaostaje na Vrhovnom sudu? Korak-po-korak vodič
- Analizirajte zaostale predmete: Kategorizirajte po složenosti i prioritetu.
- Uvedite ispomoć sudaca: Kao što je učinjeno 2020.-2024., smanjeno 30% zaostataka.
- Digitalizacija: U 2026. implementirati AI alate za ujednačavanje prakse.
- Obuka sudaca: Fokus na etiku i efikasnost, s godišnjim seminarima.
- Transparentnost: Objavljivati odluke online za javni nadzor.
Najnovija istraživanja Vijeća Europe pokazuju da zemlje s redovitnim provjerama, poput Slovenije, imaju 20% brže postupke.
Usporedba kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda
| Kandidatkinja | Iskustvo | Glavni fokus | Povjerenje građana |
|---|---|---|---|
| Mirta Matić | 25 god. sutkinja | Efikasnost, transparentnost | Pod znakom pitanja zbog optužbi |
| Aleksandra Maganić | Profesorica | Neovisnost, ispitivanja | Kritike od udruga |
Matić nudi praktično iskustvo, Maganić teorijsko. Oba pristupa imaju prednosti, ali nedostaju stroge sigurnosne provjere, kako predlaže HDZ.
Zaključak: Budućnost Vrhovnog suda Hrvatske
Saslušanje kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda otkrilo je duboke podjele u percepciji pravosuđa. Mirta Matić snažno je odbila optužbe i predstavila realan program, dok Aleksandra Maganić naglašava sistemska istraživanja. U 2026. godini, ključno je odabrati lidera koji će podići povjerenje na preko 50%, smanjiti zaostaje i osigurati neovisnost. Ovo saslušanje korak je prema reformama, ali zahtijeva širi konsenzus.
Često postavljana pitanja (FAQ) o kandidatkinjama za predsjednicu Vrhovnog suda
Je li Mirta Matić stvarno curila informacije iz istrage?
Ne, Matić demantira to i poziva na provjeru dokumenata. Protiv nje nema postupka.
Koji su glavni problemi Vrhovnog suda u 2024.?
Zaostaci, sporo suđenje i neujednačena praksa. Napredak je 30%, ali još treba rad.
Zašto je percepcija neovisnosti pravosuđa samo 28%?
Zbog dugih postupaka i medijskih slučajeva. Slovenija rješava ispitivanjima svake 2 godine.
Kako Milanović bira kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda?
Predlaže Saboru na temelju iskustva i integriteta. Matić je njegov glavni izbor.
Što očekivati u 2026. od reformi Vrhovnog suda?
Digitalizaciju, bolju transparentnost i smanjenje zaostataka za 20-30%.
Leave a Comment