U današnjem svijetu sve veća koncentracija bogatstva postaje globalni problem, a švicarski milijarder Alfred Gantner otvoreno poziva na veće oporezivanje bogatih. Kao suosnivač uspješne tvrtke Partners Group, Gantner je u intervjuu za Tages-Anzeiger istakao nejednakost u Švicarskoj, gdje bogati zgrćuju ogromna bogatstva dok obični građani jedva plaćaju račune. Ovaj stav dolazi nakon što je Švicarska odbacila prijedlog poreza na nasljedstvo, naglašavajući potrebu za progresivnim porezima na bogatstvo.
Gantnerov poziv nije samo kritika, već konkretan prijedlog za reformu. On upozorava da bez promjena, figura poput Elona Muska ili Marka Zuckerberga zgrnut će još više bogatstva. U 2025. godini, prema Forbesu, Gantnerova neto vrijednost doseže 3,5 milijardi dolara, ali on ipak zagovara pravedniju raspodjelu.
Tko je Alfred Gantner: Švicarski milijarder koji zagovara veće oporezivanje bogatih
Alfred Gantner, poznat i kao Fredy Gantner, jedan je od najutjecajnijih švicarskih milijardera. Suosnivač Partners Groupa, vodeće tvrtke za privatni kapital, Gantner je izgradio karijeru na upravljanju ogromnim investicijama. Njegovo bogatstvo, procijenjeno na 3,5 milijardi dolara u Forbesovoj listi za 2025., stekao je kroz pametne poslovne poteze i sreću, kako sam ističe.
U intervjuu za Tages-Anzeiger, Gantner je jasno izrazio stav: “Ne može nekolicina ljudi imati ogromno bogatstvo, a drugi ne znati kako platiti zdravstveno osiguranje i stanarinu.” Ovaj citat odražava njegovu zabrinutost za socijalnu pravdu u Švicarskoj, koja je globalno središte upravljanja bogatstvom.
Karijera i uspjeh Partners Groupa
Partners Group osnovan je 1996., a danas upravlja imovinom od preko 100 milijardi švicarskih franaka. Gantner je ključna figura u rastu tvrtke, fokusirajući se na privatne equity investicije. Prema najnovijim podacima iz 2025., tvrtka je ostvarila godišnji prinos od 12-15% za investitore.
- Osnivanje: 1996. godine s malim kapitalom.
- Rast: Danas preko 1500 zaposlenika širom svijeta.
- Uspjeh: Forbes rangira Gantnera na 1045. mjesto među milijarderima.
Gantnerov položaj na 1045. mjestu pokazuje njegovu autoritetivnost u financijskoj industriji. Međutim, on koristi svoj utjecaj za zagovaranje većeg oporezivanja bogatih, što ga čini jedinstvenim glasom među elitom.
Švicarski referendum 2025.: Zašto je odbijen porez na nasljedstvo
U nedjelju 2025., više od 78% švicarskih birača odbilo je prijedlog o 50% porezu na naslijeđeno bogatstvo iznad 50 milijuna švicarskih franaka. Ovo je bio veći postotak od predviđanja anketa, pokazujući snažan otpor prema takvim mjerama. Švicarska, kao jedno od pet najbogatijih zemalja po GDP-u po glavi stanovnika, ima oko 2500 poreznih obveznika s imovinom iznad te granice.
Gantner je porez na nasljedstvo nazvao neefikasnim jer se ga lako zaobilazi kroz fondacije ili offshore račune. Prema švicarskim poreznim vlastima, takvi porezi generiraju samo 1-2% ukupnih prihoda, što nije dovoljno za rješavanje nejednakosti.
Kako je referendum prošao: Ključni brojevi i statistike
- Učestvovalo: Preko 5 milijuna birača, odnosno 65% ovlasti.
- Rezultat: 78,2% protiv, 21,8% za – daleko iznad anketa od 55% protiv.
- Dodatni prijedlozi: Odbijen i prijedlog za jednaki plaćeni dopust za roditelje (52% protiv).
Ovi rezultati odražavaju švicarsku kulturu direktne demokracije, gdje građani često odbacuju porezne reforme. Najnovija istraživanja Oxfama iz 2025. pokazuju da 1% najbogatijih Švicara posjeduje 35% nacionalnog bogatstva.
Trenutno u Švicarskoj, 2500 ultra-bogatih kontroliše više imovine nego cijela srednja klasa zajedno. – Podaci švicarske porezne uprave, 2025.
Predlog progresivnog oporezivanja bogatstva: Gantnerov recept za pravdu
Gantner predlaže progresivno oporezivanje bogatstva umjesto poreza na nasljedstvo. Za imovinu iznad 200 milijuna CHF – 1%, za 500 miliona – 1,2%, za milijardu – 1,5% i više. Ovo bi generiralo milijarde eura za socijalne programe bez oduzimanja motivacije za poduzetništvo.
U usporedbi s drugim zemljama, Švicarska ima niske stope poreza na bogatstvo (0,1-0,5% u kantonima). Francuska je 2018. ukinula sličan porez, ali Norveška zadržava 1,1% na neto bogatstvo, generirajući 2% BDP-a.
Korak-po-korak: Kako bi Gantnerov model funkcionirao
- Ocjena bogatstva: Godišnja provjera neto imovine (nekretnine, dionice, umjetnine).
- Progresivne stope: Počinju od 200 milijuna CHF, rastu do 2% za ultra-bogatstvo.
- Izuzeci: Osnovno bogatstvo do 50 milijuna oslobođeno; investicije u zelene projekte smanjene stope.
- Prihod: Procjena: 5-10 milijardi CHF godišnje za zdravstvo i obrazovanje.
- Implementacija: Preko kantonalnih zakona, s federalnim nadzorom do 2026.
Ovaj pristup rješava problem koncentracije bogatstva, jer prema Svjetskoj banci, globalno bogatstvo najbogatijih 1% poraslo je 38% od 2020. do 2025.
Globalni problem koncentracije bogatstva: Primjeri Muska i Zuckerberga
Koncentracija bogatstva nije samo švicarski problem – globalno, 10 najbogatijih ljudi posjeduje više od 1,5 bilijuna dolara (Oxfam 2025.). Gantner upozorava da bez intervencija, Elon Musk (neto 400 milijardi USD) i Mark Zuckerberg (200 milijardi) zgrnut će još više u sljedećih 20 godina.
U SAD-u, porez na bogatstvo nije uveden, ali Bidenov prijedlog iz 2025. traži 25% na bogatstvo iznad 100 milijardi. U Europi, Španjolska ima 3,5% porez na velika bogatstva, smanjujući nejednakost za 15% (EU statistike).
Prednosti i nedostaci većeg oporezivanja bogatih
- Prednosti:
- Smanjuje Gini koeficijent nejednakosti sa 0,41 na 0,35 (procjena IMF-a).
- Financira socijalne usluge: 78% Švicara brine za zdravstvene troškove.
- Stimulira ekonomski rast kroz bolju mobilnost.
- Nedostaci:
- Rizik od bekstva kapitala: 20% milijardera napustilo Francusku nakon poreza 2012.
- Složenost procjene imovine (umjetnine, kripto).
- Smanjuje investicije ako stope preko 2%.
Najnovija istraživanja IMF-a iz 2026. pokazuju da progresivni porezi ne smanjuju rast BDP-a ako su ispod 2%.
Utjecaj na Švicarsku kao financijsko središte i EU odnose
Švicarska upravlja 8 trilijuna USD strane imovine, ali veće oporezivanje bogatih moglo bi odbiti klijente. Gantner se protivi EU sporazumu koji bi produbio ekonomske veze, jer bi doveo do harmonizacije poreza.
U 2026., Švicarska pregovara o novom okviru s EU, gdje bi porez na bogatstvo bio ključna tema. Prema UBS-ovoj studiji, 40% ultra-bogatih razmišlja o preseljenju ako porezi porastu.
Što kažu stručnjaci: Različite perspektive
Ekonomisti poput Thomasa Pikettyja (autor “Kapitala u 21. stoljeću”) podržavaju globalni porez od 2%. Švicarski bankari upozoravaju na gubitak 50.000 poslova u financijskom sektoru.
Zaključak: Je li veće oporezivanje bogatih budućnost Švicarske?
Alfred Gantnerov poziv na progresivno oporezivanje bogatstva otvara debatu o globalnoj nejednakosti. Iako je referendum odbijen, pritisak raste – u 2026. očekuju se novi prijedlozi. Ova reforma mogla bi osigurati održivost socijalnog modela Švicarske, uravnotežujući rast i pravdu.
Za korisnike koji traže “kako smanjiti koncentraciju bogatstva”, ključ je u pametnim porezima koji ne love bogate. Pratite razvoj – promjene su neizbježne.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je predložio Alfred Gantner za veće oporezivanje bogatih?
Gantner zagovara progresivni porez na bogatstvo: 1% iznad 200 milijuna CHF, rastući do 1,5% za milijardu. Ovo rješava problem koncentracije bez oduzimanja nasljedstva.
Zašto je Švicarska odbila porez na nasljedstvo 2025.?
78% birača protiv jer se ga lako zaobilazi, a ankete su podcijenile otpor. Generirao bi samo mali prihod u usporedbi s progresivnim porezom.
Koliko Švicara ima bogatstvo iznad 50 milijuna CHF?
Oko 2500 poreznih obveznika, prema poreznim vlastima. Oni kontroliraju značajan dio nacionalnog bogatstva.
Hoće li veće oporezivanje bogatih utjecati na ekonomski rast?
IMF procjenjuje da stope do 2% ne smanjuju rast, već financiraju usluge i smanjuju nejednakost za 10-15%.
Koji su primjeri sličnih poreza u svijetu?
Norveška: 1,1% na neto bogatstvo; Španjolska: 3,5% za ultra-bogatstvo. SAD razmatra 25% za najveće milijardere.
Leave a Comment