SABORSKI zastupnik i bivši gradonačelnik Splita, Andro Krstulović Opara, osvrnuo se na nedavne prosvjede koji su se održali u četiri hrvatska grada, gdje su prosvjednici nosili transparente i jugoslavenske zastave. Ovaj događaj izazvao je brojne reakcije u javnosti, a Opara je podijelio fotografije s porukama koje su izazvale kontroverze.
Među transparentima su se našle poruke poput: “Balkanska federacija bez država i nacija”, “Od Une do Dunava, neprijatelj je isti: Drotovi, političari i kapitalisti”, “Za Rosu s Kozare”, “Ni jedna nacija nas ne spaja, ni jedna granica nas ne razdvaja”, te “Tourists are not safe in Croatia”. Također, istaknuti su bili i transparenati s ćirilićnim natpisima kao što su “Jedan jezik, jedna borba” i “Antifa Zagreb”.
U svom obraćanju na društvenim mrežama, Krstulović Opara je citirao članak 135. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, koji jasno zabranjuje bilo kakvo udruživanje Republike Hrvatske u saveze s drugim državama koje bi mogle dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva. Njegova izjava bila je jasna: “Protuustavni i protuzakoniti ste, antife i ostale škovace! Umukli ste, je li gamadi jugoslavenska!? E pa nećete”.
Reakcije na prosvjede
Prosvjedi su izazvali podijeljene reakcije među građanima. Dok su neki podržavali poruke prosvjednika, drugi su ih smatrali provokacijom i kršenjem nacionalnog identiteta. Ovaj događaj ponovno je otvorio raspravu o jugoslavenskoj prošlosti i njenom utjecaju na današnje društvo.
Podrška i protivljenje
- Podrška prosvjednicima: Mnogi smatraju da su prosvjedi izraz nezadovoljstva trenutnom političkom situacijom i ekonomskim problemima u zemlji.
- Protivljenje: Kritičari tvrde da ovakvi prosvjedi potiču podjele i ne pridonose konstruktivnom dijalogu unutar društva.
Ustavne odredbe i njihova važnost
Ustav Republike Hrvatske sadrži važne odredbe koje se odnose na očuvanje nacionalnog suvereniteta i identiteta. Članak 135. jasno naglašava zabranu bilo kakvog udruživanja koje bi moglo dovesti do obnavljanja bivših državnih zajednica. Ova odredba ima ključnu ulogu u očuvanju hrvatske neovisnosti i suvereniteta.
Što znači članak 135.?
Članak 135. Ustava Republike Hrvatske propisuje:
- Zabranu udruživanja s drugim državama koje bi mogle dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva.
- Osiguranje da se nacionalni interesi Hrvatske ne ugroze kroz bilo kakve političke ili ekonomske saveze.
Utjecaj na društvo i politiku
Ova situacija ponovno je otvorila raspravu o utjecaju prošlosti na današnje društvo. Mnogi se pitaju kako se sjećanje na bivšu Jugoslaviju odražava na suvremenu hrvatsku politiku i društvene odnose.
Različiti pristupi rješavanju pitanja identiteta
U društvu postoje različiti pristupi rješavanju pitanja nacionalnog identiteta:
- Promicanje nacionalnog identiteta: Neki smatraju da je važno očuvati i promicati hrvatski identitet kroz obrazovanje i kulturu.
- Otvoreni dijalog: Drugi smatraju da bi otvoreni dijalog o prošlosti mogao pomoći u izgradnji boljih odnosa među različitim grupama unutar društva.
Zaključak
Prosvjedi i reakcije na njih ukazuju na duboke podjele unutar hrvatskog društva. Andro Krstulović Opara svojim je izjavama dodatno potaknuo raspravu o važnosti očuvanja nacionalnog identiteta i suvereniteta. Ova tema ostaje aktualna i zahtijeva daljnje promišljanje i dijalog među građanima.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što su prosvjedi u kojima su sudjelovali prosvjednici s jugoslavenskim zastavama?
Prosvjedi su održani u četiri hrvatska grada, a sudionici su nosili transparente s porukama koje su izazvale kontroverze, uključujući jugoslavenske zastave.
Koje su ključne poruke prosvjednika?
Među ključnim porukama su bile ideje o balkanskoj federaciji i kritika političara i kapitalista.
Što kaže Ustav Republike Hrvatske o udruživanju s drugim državama?
Ustav jasno zabranjuje bilo kakvo udruživanje koje bi moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva.
Kako društvo reagira na ovakve prosvjede?
Reakcije su podijeljene; neki podržavaju prosvjednike, dok drugi smatraju da ovakvi prosvjedi potiču podjele unutar društva.
Koji su mogući pristupi rješavanju pitanja nacionalnog identiteta?
Mogući pristupi uključuju promicanje nacionalnog identiteta kroz obrazovanje i kulturu, kao i otvoreni dijalog o prošlosti.





Leave a Comment