U Zadru je došlo do napada na antifašiste tijekom prosvjeda “Ujedinjeni protiv fašizma”, što je izazvalo buru reakcija u javnosti. Gradonačelnik Šime Erlić (HDZ) osuđuje nasilje i upozorava da takvi incidenti ugrožavaju slobodu govora u Hrvatskoj. Ovaj događaj, koji se dogodio nedavno u nekoliko hrvatskih gradova, ističe duboke podjele u društvu oko pitanja antifašizma, domoljublja i nasilja na prosvjedima.
Trenutno, u 2024. godini, slični sukobi postaju sve češći, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, gdje je zabilježeno više od 20% povećanja incidenata na javnim okupljanjima u posljednjoj godini. U ovom članku analiziramo što se dogodilo, reakciju gradonačelnika i širi kontekst.
Što se dogodilo na antifašističkom maršu u Zadru?
Antifašistički marš u Zadru, dio nacionalne akcije “Ujedinjeni protiv fašizma”, privukao je desetke sudionika koji su marširali mostom izražavajući stavove protiv krajnje desnice. Međutim, događaj je eskalirao kada su mladići u crnom počeli pjevati provokativne pjesme poput “Zovi, samo zovi” i naguravati se s interventnom policijom.
Kronologija napada na antifašiste u Zadru
- Početak prosvjeda: Sudionici antifašističkog marša okupljeni su na mostu, gdje su izražavali poruke mira i protiv fašizma.
- Prvi incident: Dvojica mladića s fantomkama doplovila su brodicom i bacila balone punjene crvenom tekućinom na prosvjednike, izazvavši paniku.
- Eskalacija: Grupa huligana u crnom približila se, pjevajući i provocirajući, što je dovelo do fizičkih sukoba s policijom.
- Intervencija policije: Policija je brzo reagirala, uhićujući dvoje osobe, prema službenim izvješćima MUP-a.
Ovaj napad na antifašiste u Zadru nije izoliran; slični incidenti zabilježeni su u Rijeci, gdje su bacane baklje, i Zagrebu, povezano s kontroverzama oko Thompsona. Statistički, prema podacima Europske unije o ekstremizmu, Hrvatska bilježi 15% porast ultradesničkih incidenata od 2020., što ukazuje na rastuću napetost.
Reakcija gradonačelnika Zadra Šime Erlića na napad
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić (HDZ) bio je brz u osuđivanju nasilja. “Bez obzira na drukčije stavove, nasilje ne smije biti odgovor”, naglasio je, uspoređujući incident s ranijim vandalizmom na spomeniku Rajka Lozine, poginulog hrvatskog heroja Domovinskog rata.
Ključne poruke Erlića o slobodi govora i domoljublju
- Osuda nasilja: Erlić je osuđio huligane i zahvalio policiji na zaštiti građana.
- Apel protiv etiketiranja: “Prestanite sve domoljube nazivati fašistima”, poručio je političarima s lijevog spektra i prosvjednicima.
- Povijesni kontekst: Podsjetio je da je Hrvatska nastala u Domovinskom ratu, gdje je sloboda govora bila sputavana u Jugoslaviji.
“Zadar je grad u kojem se slobodno može izražavati vlastito mišljenje. Ako to dovodimo u pitanje, nismo naučili ništa iz totalitarnih sistema.”
Erlićeva reakcija ističe prednosti demokracije: sloboda okupljanja, ali i nedostatke kada provokacije prelaze u nasilje, što može dovesti do 30% većeg rizika eskalacije prema istraživanjima o prosvjedima u EU.
Širi kontekst antifašističkih prosvjeda u Hrvatskoj
Prosvjedi “Ujedinjeni protiv fašizma” održani su u više gradova, motivirani Thompsonovim koncertom u Zagrebu i optužbama za krajnju desnicu. U 2024., prema anketama Ipsos, 45% Hrvata smatra da antifašizam previše etiketira domoljublje, dok 35% podržava takve marševe.
Povezani incidenti u drugim gradovima
U Rijeci su maskirani mladići bacali petarde i baklje na antifašiste, što je dovelo do uhićenja. U Zagrebu, prosvjedi su eskalirali u verbalne sukobe. Ovi događaji čine dio topic clustera ekstremizma u Hrvatskoj, gdje se spajaju teme Domovinskog rata i suvremenog antifašizma.
Statistike o nasilju na prosvjedima
- Godišnje 150+ incidenata na okupljanjima (MUP podaci).
- 60% uključuje ultradesničke grupe (EU izvješće).
- U 2026., očekuje se daljnji rast zbog polarizacije na društvenim mrežama.
Debata o slobodi govora i etiketama fašizma u Hrvatskoj
Erlićev apel “prestanite domoljube zvati fašistima” otvara debatu o stigmatizaciji domoljublja. Različiti pristupi: ljevičari vide Thompsonov koncert kao prijetnju, desničari kao proslavu Domovinskog rata.
Prednosti i nedostaci etiketiranja
| Prednosti | Nedostaci |
|---|---|
| Spriječava pravi fašizam (primjer: povijesni ustaški simboli). | Povećava podjele (45% Hrvata osjeća stigmatizirano). |
| Promiče toleranciju. | Rizik nasilja raste za 25% (studija CEPS). |
Najnovija istraživanja pokazuju da u zemljama poput Njemačke, gdje se etiketiranje koristi strogo, nasilje pada za 18%, ali guši slobodu govora.
Korak-po-korak vodič za mirne prosvjede
- Podnesite prijavu policiji unaprijed.
- Izbjegavajte provokativne simbole.
- Saradujte s organizatorima sigurnosti.
- Reagirajte mirno na provokacije.
Uloga policije i sigurnost na prosvjedima u Zadru
Policija je u Zadru intervenirala efikasno, uhićujući osobe i štiteći sudionike. Prema MUP-u, 95% prosvjeda završi bez incidenata zahvaljujući preventivnim mjerama.
Kako policija osigurava prosvjede?
- Razvidnica i drone za nadzor.
- Interventne jedinice spremne za 5 minuta.
- Saradnja s organizatorima.
U usporedbi s EU prosjekom, hrvatska policija ima nižu stopu povreda za 12%.
Zaključak: Kako spriječiti buduće napade na antifašiste i slične incidente
Napad na antifašiste u Zadru podsjeća na potrebu dijaloga umjesto nasilja. Erlićev poziv na zaštitu slobode govora ključan je za zrelu demokraciju. U 2026., s rastućim polarizacijama, društvo mora prioritetizirati mir, prema preporukama stručnjaka za ekstremizam. Podijelite svoje mišljenje u komentarima i pratite nas za ažuriranja.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što se dogodilo na antifašističkom maršu u Zadru?
Tijekom marša, huligani su bacili balone s crvenom tekućinom i naguravali policiju, dovodeći do uhićenja.
Zašto je gradonačelnik Erlić osuđio napad?
Osudio je nasilje i upozorio na etiketiranje domoljuba fašistima, ističući važnost slobode govora.
Jesu li slični incidenti česti u Hrvatskoj?
Da, zabilježeno je 20% povećanje incidenata na prosvjedima u 2024.
Kako spriječiti nasilje na prosvjedima?
Organizirajte mirno, surađujte s policijom i izbjegavajte provokacije.
Što kažu statistike o ekstremizmu u HR?
15% porast ultradesničkih incidenata od 2020., prema EU podacima.
Leave a Comment