U nedjelju je diljem Hrvatske održano masovno gaženje protiv rasta krajnje desnice, što je izazvalo zabrinutost zbog porasta nacionalističkih i ekstremističkih skupina u zemlji. Prosvjedi su održani u četiri najveća grada, uključujući glavni grad Zagreb, a okupili su se tisuće građana koji su željeli izraziti svoj stav protiv brutalnih ispada desničarskih članova i njihovog utjecaja na društvo. Teme koje su dominirale skupovima uključivale su poziv na obuzdavanje ekstremnih skupina, osudu profašističkih simbola, kao i borbu za očuvanje demokracije i pravne države u Hrvatskoj.
Prosvjedi u Hrvatskoj: motivi i što stoji iza masovnih okupljanja
Najveći prosvjedi održani su kao odgovor na brojna događanja koja su potaknula strahove od širenja fašističkih i nacističkih ideja te jačanja krajnje desnice u zemlji. Okupljeni su istaknuli kako je trenutno stanje alarmantno, a ključni su zahtjevi osigurati sigurnost svih građana, posebno manjina, te spriječiti daljnju polarizaciju društva. Na skupovima su govorili predstavnici civilnog društva, političari, novinari, ali i obični građani koji su željeli dati podršku antidiskriminacijskim i demokratskim vrijednostima.
Razlozi za prosvjede: od ekstremizma do politika vlasti
- Porast ekstremno desnih skupina: nakon niza incidenata i javnih istupa, posebice u predizbornoj kampanji, pojavljuju se skupine koje promoviraju nacionalizam, šovinizam i fašističke vrijednosti.
- Simboli i poruke: korištenje simbola s fašističkom prošlošću, poput ustaškog pozdrava “Za dom spremni!”, postali su svakodnevni izraz podrške radikalnim skupinama.
- Politika i mediji: političari na lijevom i desnom spektru, ali i neki mediji, izazvali su zabrinutost zbog podgrijavanja netolerancije i podjela u društvu.
- Minoritetska pitanja: porast napetosti odražava se i na manjinske skupine, posebice srpsku zajednicu koja je često na udaru nacionalističkih ispada.
Kontekst i povijesni temelji krajnje desnice u Hrvatskoj
Kroz povijest, Hrvatska je često bila meta ideologija koje je bilo teško zanemariti zbog njezine složene povijesti. U Drugom svjetskom ratu, ustaški pokret i NDH predstavljali su najmračnije epizode, koje su ostavile dubok trag u kolektivnom sjećanju. Nakon rata, Hrvatska je postala dio socijalističke Jugoslavije, gdje je fašizam bio zabranjen i strogo sankcioniran. Međutim, nakon raspada Jugoslavije 1990-ih, pojavili su se novi oblici nacionalističkih i ekstremističkih ideja, što je dovelo do sukoba, rata i dubokih podjela.
Trenutna stvarnost: porast ekstremnih skupina od 2000-ih do danas
Kako su godine prolazile, pojavili su se novi pokreti i skupine koje su koristile retoriku nasilja, simboliku i parole s nacističkim i ustaškim oznakama. Najčešće je riječ o skupinama mladih koje koriste razne profesionalne i neformalnije metode za širenje svojih ideja. Protesti i kvarovi kulturnih i društvenih događanja, posebno u gradovima poput Zagreba, Rijeke i Splita, postali su svakodnevni, što izaziva zabrinutost među građanima i koalicijskim partnerima.
Aktualne akcije vlasti i društvena reakcija
Premijer Andrej Plenković i njegova vlada istaknuli su kako neće ignorirati porast ekstremnog desnog govora mržnje, no i dalje su podijeljeni po pitanju načinâ rješavanja problema. S jedne strane, neke političke opcije zagovaraju strože zakonske mjere i zabranu simbola s fašističkom simbolikom, dok s druge kritičari smatraju da je važno promovirati edukaciju, toleranciju i presađivanje povijesnih rana.
Čime se Hrvatska suočava i koje su posljedice?
- Socijalna polarizacija: rast podjela između različitih skupina, posebno među mlađim i starijim generacijama.
- Sigurnosni izazovi: povećani sukobi na ulicama, nasilje i prijetnje manjinama.
- Međunarodni utjecaji: kritike od strane EU i međunarodnih organizacija zbog porasta govora mržnje i izazivanja netolerancije.
Primjeri i događaji koji su potaknuli val prosvjeda
Etape koje su dovele do masovnih prosvjeda uključuju seriju incidenata u kojima su se počeli pojavljivati skupine u crnom kako bi izrazile svoj stav, a često su koristili “Za dom spremni” i slične simbole. U Rijeci i Zadru zabilježeni su sukobi s policijom tijekom protesta, a privedene su osobe zbog prijetnji i nasilja.
Koncert Thompsona i njegov utjecaj na društvo
Jedan od najkontroverznijih događaja bio je koncert Marka Perkovića Thompsona u lipnju 2023. godine, koji je izazvao velike podjele. Slušan je kao glazbeni performer s velikom bazom obožavatelja, ali je istovremeno bio predmet kritika zbog korištenja kontroverzne simbolike i parole, što je dodatno pogoršalo već ionako složenu situaciju u društvu.
Kritike i odgovori političara na rast desnog ekstremizma
Dok vlada ističe da se bore protiv ovih pojava, neki političari i analitičari upozoravaju da postoje problemi s nepravilnim interpretacijama povijesti i da bi se složenost situacije mogla pogoršati ukoliko se ne poduzmu konkretne mjere. Premijer Plenković odbacio je tvrdnje kako supresira probleme, ističući da Hrvatska želi očuvati mir i stabilnost, ali i osigurati poštivanje ljudskih prava.
Statistički podaci i analize
- Porast slučajeva: u 2023. zabilježeno je gotovo 50% više incidenata s elementima govora mržnje u odnosu na prethodnu godinu.
- Pokrivenost medija: gotovo 70% medijskih izvještaja bavilo se pitanjem desnog ekstremizma i njegovim širenjem.
- Podrška građana: ankete pokazuju da gotovo 60% građana smatra da je nužno poduzeti odlučne mjere protiv ekstremističkih skupina.
Kako se boriti protiv jačanja krajnje desnice?
Treba uključiti sve segmente društva u edukaciju i prevenciju, jačati institucije koje štite manjine i građanske slobode, te promovirati vrijednosti tolerancije i solidarnosti. Dodatno, preporuča se aktivno suprotstavljanje simbolima i govorima mržnje, i to na svim razinama – od obrazovanja, kroz medije, pa do zakonodavstva.
Načini djelovanja za smanjenje ekstremizma:
- Uvođenje programa edukacije o povijesti i toleranciji u školama
- Rad na jačanju zakona o zabrani simbola i govora mržnje
- Podrška civilnim inicijativama i organizacijama koje se bore za ljudska prava
- Međunarodna suradnja i razmjena iskustava s drugim zemljama
Najčešće postavljana pitanja (FAQ) o porastu krajnje desnice u Hrvatskoj
Koji su glavni razlozi rasta ekstremnih desničarskih skupina u Hrvatskoj?
Razlozi uključuju povijesne traume, političke podjele, korekcije povijesnih narativa, lošu edukaciju i povećanu dostupnost simbolike s fašističkim i nacističkim oznakama. Osim toga, društvene nesuglasice i osjećaj ugroženosti doprinose rastu popularnosti ovih skupina.
Kako vlada reagira na rast ekstremnog desnog govora?
Vlada i policija poduzimaju mjere zabrane, procesuiraju slučajeve i najavljuju edukativne kampanje. No, kritičari upozoravaju da su mjere nedostatne i da je potrebna veća odlučnost u sankcioniranju takvih pojava.
Koje su posljedice jačanja krajnje desnice za društvo?
Posljedice uključuju povećanje osjećaja nesigurnosti, rast rasističkih i nacionalističkih napetosti, ugrožavanje manjinskih prava, te moguće eskalacije nasilja i sukoba na ulicama.
Kako građani mogu pomoći u suzbijanju ovih pojava?
Građani mogu se uključiti u civilne inicijative, edukativne programe, potpisivati peticije, prijavljivati incidente i kritizirati govor mržnje putem društvenih mreža i medija.
Leave a Comment