50 godina prijateljstva, 50 godina bajki: Lisinski i Komedija na…

—

Ponedjeljak navečer u Velikoj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog bio je večer koja je, kao i sam Gubec-beg, eksplodirala u plamenu glazbe, emocija i zajedničkog pamćenja. Praznik mjuzikla – 50 godina prijateljstva nije bio samo koncert, već povijesni trenutak u kojem su se dva velika hrvatska kazališta, Lisinski i Zagrebačko kazalište Komedija, ponovno spojila u nešto veće od samih sebe. Pred punom dvoranom, koja je u trepćućim svjetlima i ritmu glazbe postala jedna velika scena, publika je ispratila večer stojećim ovacijama, a finale – Let the Sunshine In – pretvorilo je cijeli prostor u plesni podij. Ali što je točno ova večer značila? Zašto je Gubec-beg, koji je ovdje 1975. godine otpočeo svoju putovanju kroz povijest, postao simbol ne samo hrvatske, nego i svjetske glazbene umjetnosti? I kako su Lisinski i Komedija, kroz pola stoljeća, oblikovali ono što danas znamo kao hrvatsku kulturnu identitet?

—

Kazalište kao prostor zajedničkog pamćenja

Večer je počela obilazima, ali je pravi uzbudljivost započeo kada se vrata Velike dvorane otvorila za publiku. Nina Čalopek, ravnateljica Lisinskog, u svojoj govornici nije samo proslavila 50 godina prijateljstva, nego je i podsjetila na to kako je sam Lisinski od samog otvaranja 1972. godine bio građen kao prostor velikih partnerstava i vrhunske umjetničke kvalitete. Ali to nije samo riječ – brojke govore same za sebe: Gubec-beg, prva hrvatska i peta rock-opera u svijetu, izvedena je na pozornici Lisinskog 181 puta između 1975. i 1984. godine, a s gostovanjima ukupno 212 puta pred više od pola milijuna gledatelja. To nije samo brojka – to je kulturni fenomen koji je obilježio generacije.

Čalopek je istaknula kako je Lisinski u ovoj godini ugostio oko 350.000 posjetitelja na više od 600 programa, što dokazuje da je ovo mjesto više od samo dvorane – to je žarište hrvatske kulture. A što je još zanimljivije, počasnim članovima Dvorane za 2025. proglašeni su Alfi Kabiljo, Karlo Metikoš (postumno) i Josipa Lisac, prvi umjetnik izvan klasične glazbe koji dobiva ovu čast. Poveljom je u ime Metikoša počašćena upravo Lisac, čije je ime danas veže za glazbenu i kazališnu baštinu koja nas povezuje s Lisinskim i Komedijom.

—

Komedija: kada se bajka pretvara u stvarnost

Ali kako bi se sve to desilo bez Zagrebačkog kazališta Komedije, koja je od samog početka bila ključni partner? Uršula Cetinski, ravnateljica Komedije, u svojoj govornici nije samo proslavila suradnju, nego je i istaknula kako pedeset godina prijateljstva nije samo brojka – to je povijest. Cetinski je spomenula kako je mjuzikal Jadnici izveden u Zagrebu samo dvije godine nakon pariške praizvedbe – kao druga izvedba u svijetu. To nije samo uspjeh, to je dokaz da je Komedija prostor umjetničke strasti i vjere da život, barem na trenutke, može biti bajka.

Komedija nije samo kazalište – to je skupina ljudi koji vjeruju u snove. A snovi se, kao što smo vidjeli na koncertu, realiziraju u glazbi, plesu i emocijama. Tako je i Gubec-beg, koji je na praizvedbi 1975. godine tumačio Mira Ungar, postao dio hrvatske legende. Njegova prisutnost na koncertu nije bila samo povod za nostalgične trenutke, nego i povratak u vrijeme kada je rock-opera otpočela svoju putovanju kroz povijest.

—

Večer koja je bila i koncert, i festival emocija

Koncert je bio vrhunac glazbene i kazališne umjetnosti, ali i impresivan ansambl koji je publiku odveo u putovanje kroz najpoznatije mjuzikle i rock-opere. Scenarist i redatelj večeri, Damir Lončar, uspio je sastaviti program koji je ne samo zabavljao, nego i obrazovao. Publiku su vodili Dajana Čuljak, Filip Juričić i Roko Sikavica, dok je Krešimir Batinić, jedan od najuglednijih hrvatskih dirigenta, vodio zbor i orkestar Komedije.

Ako je bilo nečega što je večer činilo besmrtnom, to je glazba. Đani Stipaničev, Renata Sabljak, Vanda Winter, Danijela Pintarić i Ervin Baučić – svi su oni, svojim glasovima i interpretacijama, dali život pjesmama iz Ljepotice i Zvijera, Jadnika, Jalte, Dundo Maroja, Jesus Christ Superstar i Kose. Ali što je najzanimljivije, publika nije samo gledala – ona je živjela. Stojeći ovacije, ples na sceni, suze i osmehe – sve je to bilo dio večeri koja je prekošla granice klasičnog koncerta.

—

Zašto je ova večer bila važna?

Ova večer nije bila samo proslava 50 godina prijateljstva – to je bila proslava hrvatske kulture. Lisinski i Komedija, kroz pola stoljeća, su oblikovali ono što danas znamo kao hrvatsku glazbenu i kazališnu baštinu. Ali zašto je to važno?

1. Kulturni identitet – Lisinski i Komedija su simboli hrvatske umjetnosti. Suradnja između njih je dokaz da kultura nije samo stvar pojedinca, nego zajednice.
2. Inovacija – Gubec-beg nije bio samo rock-opera – to je bila revolucija. Prva hrvatska rock-opera, izvedena u Lisinskom, otvorila je vrata za novu glazbenu esteticu.
3. Prenos generacija – Koncert je bio povratak u prošlost, ali i okrenutost budućnosti. Mladi su vidjeli kako se bajke pretvaraju u stvarnost, a stari su imali priliku podijeliti svoje sjećanja.
4. Zajedništvo – Večer nije bila samo za umjetnike – to je bila publika. Stojeći ovacije, ples, smijeh – sve je to bilo dokaz da kultura nije samo za stručnjake, nego za sve.

—

Proslava koja se nastavlja: Dan Dvorane Lisinski 2024.

Koncert je bio samo jedan dio Dana Dvorane Lisinski, koji je ove godine obuhvatio više događaja koji su pokazali kako je Lisinski žarište kulture. Nakon koncerta, slavlje se nastavilo u predvorju Velike dvorane uz glazbu, pjesmu i ples. Ali to nije bio kraj:

– Svečana akademija – Obilazak Tajnim odajama Lisinskog, koji je otkrio tajne iza jedne od najpoznatijih dvorana u Hrvatskoj.
– Cabaret Zagrepčanke – Humor, glazba i ples, sve u jednoj večeri.
– Statičar – Predstavljanje monografije Osmijeh Zagreba, koja je pokazala kako se smijeh i kultura međusobno preklapaju.
– Izložba o pola stoljeća prijateljstva Lisinskog i Komedije – Autor Davor Schopf, uz vizualni identitet Daniela Illea, stvorio je izložbu koja je dokaz da su slike i riječi moćniji od svih govora.

Izložba, koja se može razgledati do ožujka, nije samo dokument povijesti, nego i povod za razmišljanje o tome kako kultura oblikuje naš život.

—

FAQ: Sva što trebate znati o 50 godina prijateljstva Lisinskog i Komedije

Zašto je Gubec-beg tako važan?

Gubec-beg nije samo prva hrvatska rock-opera – to je revolucija. Praizveden 1975. godine, otvorio je vrata za novu glazbenu esteticu u Hrvatskoj. To nije bila samo opera – to je bila glazbena i kazališna avantura koja je uticala na generacije umjetnika.

Kako je Lisinski postao simbol hrvatske kulture?

Lisinski nije samo dvorana – to je žarište umjetnosti. Od samog otvaranja 1972. godine, postao je prostor velikih partnerstava, gdje se glazba, kazalište i kultura susreću. Suradnja s Kazalištem Komedija je samo jedan od mnogih dokaza kako je Lisinski neodvojiv dio hrvatske kulture.

Zašto je Komedija tako važan partner Lisinskom?

Komedija nije samo kazalište – to je prostor umjetničke strasti. Suradnja s Lisinskim je donijela povijesna djela, poput Jadnika, koji je izveden u Zagrebu samo dvije godine nakon pariške praizvedbe. To je dokaz da Komedija vjeruje u snove i da život može biti bajka.

Koji su najpoznatiji mjuzikli i rock-opere izvedeni u Lisinskom?

Od Gubec-bega do Ljepotice i Zvijera, Jadnika, Jalte, Dundo Maroja, Jesus Christ Superstar i Kose – Lisinski je scena za najpoznatije glazbene djela. Svaki od njih je dokaz da je Lisinski prostor gdje se umjetnost ne samo prikazuje, nego i življe.

Kako se može posjetiti izložba o pola stoljeća prijateljstva?

Izložba se može razgledati u predvorju Velike dvorane Lisinskog do ožujka. To je povod za razmišljanje o tome kako kultura oblikuje naš život i kako Lisinski i Komedija su ključni dijelovi hrvatske povijesti.

Zašto je Dan Dvorane Lisinski tako važan?

Dan Dvorane Lisinski nije samo proslava – to je povod za razmišljanje o tome kako kultura oblikuje naš život. Ove godine, s koncertom Praznik mjuzikla, izložbom i drugim događajima, Lisinski je pokazao kako je žarište umjetnosti koje povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost.

—

Zaključak: Kultura kao zajednički jezik

Večer Praznik mjuzikla – 50 godina prijateljstva nije bila samo koncert – to je bila proslava zajedničkog pamćenja. Lisinski i Komedija, kroz pola stoljeća, su oblikovali ono što danas znamo kao hrvatsku kulturnu baštinu. Ali što je najvažnije, kultura nije samo stvar umjetnika – to je stvar svih nas.

Kad se glazba, kazalište i publika spoju, nastaje magija. A magija je točno ono što je večer u Lisinskom bila – magija zajedništva, umjetnosti i snova. I to je upravo razlog zašto Dana Dvorane Lisinski trebamo proslaviti, razmišljati o njemu i vjerovati da život može biti bajka.